Izložba Sunce je spaljeno / Arhiv cetinjskih bijenala pogled je na naslijeđe manifestacije koja se održavala između 1991. i 2004. godine na Cetinju, u Crnoj Gori. 

Međunarodna manifestacija, koja je tijekom četrnaest godina djelovanja okupila oko 700 umjetnika, kustosa i kulturnih radnika, nakon posljednjeg izdanja 2004. ostala je neobrađena, bez sustavne povijesti djelovanja. Premda je često prizivano obnavljanje, Bijenale se postupno brisalo iz društvenog pamćenja i ostajalo nedostupno novim generacijama umjetnika.

Proizašlo iz velikih očekivanja prijelomne 1989. godine, Bijenale se razvijalo u okviru lokalnih i globalnih okolnosti koje su mu oblikovale putanje i poruke. Izložba dokumentima, vizualnim materijalima, medijskim refleksijama i arhivskim artefaktima otvara pitanje odnosa između suvremene umjetnosti i historijskih prekretnica, od prvog izdanja, otvorenog 7. lipnja 1991., neposredno prije raspada Jugoslavije, do petog Bijenala, smještenog unutar koncepta „Balkanske trilogije”.

Propitujući vizije, iluzije, razočaranja i ishode koji su se tijekom tih godina oblikovali, izložba pruža uvid u kontekst nastanka i opstanka Cetinjskih bijenala te potiče na promišljanje o njegovu mjestu u širem narativu kulturne politike i umjetničkih tokova na prijelazu stoljeća.

Izložbu koncipira Arhiv cetinjskih bijenala u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i kustosicom Ivanom Kancir.

Arhiv cetinjskih bijenala (ACB) projekt je posvećen dokumentiranju, proučavanju i reaktivaciji naslijeđa svih izdanja manifestacije (1991. – 2004). Tim projekta čine Natalija Vujošević, Irena Lagator Pejović i Jovan Milošević. Projekt realiziraju Institut za savremenu umjetnost i Fondacija Petrović Njegoš.

ACB djeluje kao aktivan arhiv u kojem se prošlo i nastupajuće prepliću, oblikujući nova znanja, ideje i veze. Istraživačkim pristupom, interdisciplinarnim programima i suradnjama, Arhiv funkcionira kao zajedničko polje mišljenja i susreta različitih generacija istraživača, umjetnika i kustosa. Osim prikupljanja građe, digitalizacije i istraživanja, ACB realizira izložbene projekte, istraživačke radionice i predavanja. Projekt aktivnostima njeguje veze s lokalnom zajednicom, što je jedna od važnijih poruka Cetinjskih bijenala.

Projekt se ostvaruje u Sobi za interdisciplinarna istraživanja i susrete, na digitalnoj platformi javno dostupnog online arhiva, kao i u javnom prostoru grada Cetinja na trajnoj izložbi Arhiv Cetinjskih bijenala in situ.

_________________________________________________________________________

Više informacija o Cetinjskim bijenalima

Cetinjski bijenale bila je međunarodna izložba suvremene umjetnosti. Osnivač bijenala i idejni tvorac je Nikola Petrović Njegoš, arhitekt i unuk posljednjeg crnogorskog monarha Nikole I. Petrovića Njegoša.

Cetinjski bijenale imao je 5 izdanja:

I. 1991. – Overture / Uvodni bijenale (prvobitni naslov Istok – Zapad)

II. 1994. – Vidjeti u mraku

III. 1997. – Povratni putevi

IV. 2002. – Rekonstrukcija

V. 2004. – Voli ili ostavi / Love It Or Leave It 

Tijekom 14 godina održavanja, na izložbama i događanjima predstavilo se više od 700 umjetnika, kustosa i kulturnih radnica i radnika. 

Pokrenut kao ideja pomirenja nastala na iluzijama 1989., Bijenale se oblikuje između 1991. i 2004. godine, unutar ključnog povijesnog prijelaza između dezintegracije jugoslavenskog političkog okvira i uspostave crnogorske državne samostalnosti, pri čemu su društveno-političke tenzije i transformacije razdoblja konstitutivno upisane u njegovu memoriju, diskurzivne strukture i nepredvidivu mapu kretanja. 

Premda je djelovanje Cetinjskih bijenala odjeknulo u postjugoslavenskim i međunarodnim umjetničkim i medijskim krugovima, nakon posljednjeg izdanja postupno blijedi i pada u institucionalni zaborav. Ostaje neobrađeno u historiografiji umjetnosti, bez sustavne analize i stručne kritičke kontekstualizacije.

Internet stranica Arhiva cetinjskih bijenala je u izradi www.arhivcb.net.